Ako je vjerovati statistici, 55 reprezentativaca je bilo povrijeđeno, a neki su doživjeli i teže povrede.
Izvještaji kažu da su posebno bile grube utakmice SSSR – Jugoslavija, Čile – Italija i Brazil – Meksiko.
Meč Čile – Italija (2:0) ponio je naziv Bitka za Santijago. Viđena su dva crvena kartona, nekoliko slomljenih noseva i policijska pratnja za goste sve do hotela.
– Nisam sudio fudbalsku utakmicu. Postupao sam kao posrednik u vojnim manevrima – izjavio je kasnije sudija Ken Aston.
Crveni karton
Najbolji igrač prvenstva Garinča dobio je crveni karton u polufinalu protiv Čilea, ali je ipak igrao u finalu!
Brazilci su diplomatskim putem, preko premijera Tankreda Nevesa, isposlovali da on bude pomilovan, pa je zaigrao u finalu protiv Čehoslovačke i bio među najboljim igračima na terenu.
Mašek najbrži
Čehoslovak Vaclav Mašek dao je do tada najbrži gol na Mundijalima. On je mrežu Meksika zatresao već poslije 15 sekundi, ali je njegova selekcija tu utakmicu ipak izgubila sa 3:1.
Ovaj rekord bio je na snazi sve do 2002. godine, kada je Hakan Šukur (Turska) protiv Južne Koreje postigao gol u 11. sekundi. Ovaj rekord Hakana Šukura je i dalje na snazi.
Zbog socijalizma u Vinja del Maru
Polufinalni meč između Jugoslavije i Čehoslovačke odigran je u čilenaskom ljevičarskom gradu Vinja del Maru.
Razlog je to što su čelni ljudi ovog grada željeli uživo i na djelu da vide dvije najbolje socjalističke reprezentacije.
Pasja osveta
Četvrtfinalnu utakmicu između Brazila i Engleske prekinuo je jedan pas, koji je utrčao na teren.
Više igrača je pokušalo da ga uhvati, a među njima je bio i Garinča. Ipak, pas ih je sve predriblao!
Kada je Džimi Grivs uspio da ga uhvati, pas mu se osvetio tako što je urinirao na njegov dres!
Brazil je savladao Engleze sa 3:1, a Garinča je poslije svega usvojio psa!
Zanimljivo je da sudija nije odmah prekinuo utakmicu, već je sačekao da lopta završi u autu.
Vava pogađao u dva finala
Brazilski napadač Vava bio je prvi igrač koji je postigao gol u dva finala.
Nakon njega to je pošlo za rukom Peleu 1958. i 1970, zatim Paulu Brajtneru 1974. i 1982, te Zinedinu Zidanu 1998. i 2006. godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu