Novak Đoković ne uspijeva da se, poslije dvije duge pauze zbog povrede lakta, vrati teniskim uspjesima na koje je navikao cijelu planetu. Neki će reći “pa, još je rano, tek je počeo da igra ponovo!”, a neki će reći da problemi leže u drugim stvarima, piše Blic.
Kada je čuveni švajcarski nutricionista Jirg Hisli svojim autorskim tekstom objavio da misli da je upravo ortoreksija kriva za njegovu trenutnu situaciju, postavilo se pitanje šta je ta bolest i ima li je, uopšte, najbolji srpski teniser?
Nema ničeg lošeg u odluci da se hranite zdravo, pod uslovom da ne prestanete da uživate u hrani i da ste povremeno spremni na kompromis.
Situacija se komplikuje ukoliko imate potrebu da detaljno ispitate u kojoj je meri svaka namirnica dobra za vaše zdravlje.
– Nije dovoljno da su tikvice organski gajene. Takve osobe moraju da znaju odakle su tačno stigle i šta proizvođač podrazumijeva pod “organski” gajenom hranom. Ishrana postaje životna tema i neprestano vam se mota po glavi -objašnjava Binenštajnova.
Spisak namirnica koje smatramo “zdravim” sve više se smanjuje, tako da na kraju ne ostane gotovo ništa što možemo da jedemo.
Ukoliko takva osoba prekrši pravila koja je sama sebi postavila, počinje da je muči griža savjesti i ljuti se na sebe.
Iz tako nastalog začaranog kruga veoma je teško izaći, ali kako dolazi do toga da zdrava ishrana do te mjere zavlada nečijim životom?
– Riječ je o pokušaju da se uspostavi kontrola nad stvarima koje izmiču našoj kontroli, pri čemu ortoreksičke osobe nastoje da zadovolje tu potrebu u oblasti ishrane – objašnjava Martina Binenštajn.
Vjerujući da imaju kontrolu nad sopstvenim tijelom, takvi ljudi je zapravo gube, što može imati pogubne posljedice. Ortoreksija može da poprimi razmjere koje su opasne po život, što se događa onda kada je tijelo iznureno i kada se jave jaki simptomi deficita.
Dodatni problem je društvena komponenta. “Osoba više ne može da jede u društvu, jer zajedničke obroke doživljava kao prijetnju”. Najzad, ortoreksija, kao i svaki drugi poremećaj ishrane, može da odvede u izolaciju.
U vremenu kada smo bombardovani uputstvima šta sve treba da radimo da bismo sačuvali zdravlje, dok, s druge strane preovladava stav da je važnije da li se uklapamo u uobičajene tokove nego ko smo zaista, Binenštajnova savjetuje da zastanemo i zamislimo se nad time šta je u životu zaista važno, šta želimo i izaberemo najbolji mogući put: onaj koji nam omogućava da budemo zadovoljni i opušteni.
Ako je suditi po uspjesima ka kojima se vinuo tokom karijere, nema sumnje da će Novak Đoković, bila tačna tvrdnja Jirga Hislija ili ne, ponovo pronaći put koji će ga činiti srećni.
Biti zadovoljan i opušten, u njegovom slučaju, u posljednje vrijeme nije samo na teniskom terenu, kako bi to voljeli njegovi najvatreniji navijači, već prije svega sa porodicom.
Ortoreksija ili ne, u Novakove procjene možda ne treba toliko sumnjati koliko smo skloni tome, jer su ga njegove procjene i vinule na vrh. A ko jednom bude tamo, sigurno ima želju da se vrati, u to nikakve sumnje nema.
(news.at, Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu