Ostalo

Šahovski besmrtnici (21): Šah interesantniji od seksa

Suviše često ljudi nisu spremni da daju sve od sebe. Oni nemaju žar duha, volju za pobjedom. A ako to jednom postignete, morate da čuvate svoj ugled.

FOTO: DRUŠTVENE MREŽE

Govorio je to bez uvijanja jedanaesti svjetski prvak Robert Fišer i nastavio:

– U svaki novi dan treba ući kao nepoznati, koji se mora dokazati. Eto zašto ne izigravam klovna… Šah je, po meni, interesantniji od seksa, sa njim ima manje problema i manje teškoća! Šah je dublji i prvobitniji nego ikakva apstrakcija.

Neponovljiva pojava u, do tada, stogodišnjoj istoriji mečeva za titulu šampiona svijeta nesumnjivo je bio ovaj Amerikanac. Niko prije njega nije tako ubjedljivo odskakao od svojih savremenika kao on. Višegodišnju dominaciju sovjetske šahovske škole počeo je da podriva od svoje petnaeste godine, tj. od učešća na međuzonskom turniru u Portorožu. Poraze je tada začinio suzama ali je diobom petog mjesta postao najmlađi velemajstor. Taj epitet je zadržao sljedeće tri i po decenije!

Robert Fišer je rođen 9. marta 1943. u Čikagu. Nesrećno djetinjstvo opčinila je magija šahovskih figura iz čijeg svijeta je povremeno samovoljno odlazio u egzil, tek toliko da bi se vratio još jači i razorniji za protivnike. Prvi put se za njega čulo kada je kao 13-ogodišnjak na zapanjujući način, žrtvujući kraljicu, savladao Donalda Birna. Godinu dana kasnije bez ijednog poraza, dva mjeseca prije 15. rođendana, postaje šampion SAD, a taj uspjeh ponavlja još sedam puta!

Shvatajući rano šta želi od života, u 16. godini je napustio školu i odlučio da zaplovi profesionalnim vodama. Vjerovatno zbog meteorskog bljeska nikada ga nisu „krstili“ vunderkindom, nazivom koji je rezervisan za neuspjele karijere.

Do 1966. godine, koja je bila prelomna u njegovoj karijeri, Fišer je lagano gradio stil igre bilježeći sve bolje rezultate. Po jedno peto i četvrto mjesto na turnirima kandidata 1959. u Jugoslaviji i 1962. u Nizozemskim Antilima bili su samo uvertira u senzacionalni trijumf na šampionatu SAD, održanom u Njujorku 1963, gdje pored iskusnih Semjuela Reševskog, Larija Evansa, Pala Benkea i Artura Bizgajera ostvaruje 11 poena iz isto toliko partija!

partija Reševski - Fišer — FOTO: WORLD CHESS HALL OF FAME

Ovaj period značajn je i po tome što sve lakše izlazi na kraj s Rusima (nikad nije koristio riječ Sovjeti), da bi psihološku barijeru probio 1961. na Bledu savladavši, istina – bijelim figurama, Efima Gelera, Mihaila Talja, Tigrana Petrosjana i Paula Keresa sa ukupnih 3½:½.

Prvom pauzom, i to dvogodišnjom, Fišer je skrenuo pažnju javnosti na svoje principijelne stavove kojih se nije odricao ni u trenucima kada je, zahvaljujući birokratskom aparatu, bio prinuđen da emigrira u samoću.

Fišer - Talj — FOTO: ULRICH KOHLS/WIKIPEDIA

Od povratka u arenu Fišer bilježi same „jedinice“ (pobjede), a neprestano boreći se za bolje uslove igre i veće nagrade sebi dozvoljava luksuz da napuštanjem međuzonskog turnira 1967. godine u Susu (Tunis) drugi put uzastopno odustane od borbe za titulu.

– Ja sam morao ovako da postupim, jer su se organizatori zavjerili protiv mene. Zbog svega, odlazim i ostavljam ove „pacere“ da se bore – izjavio je neposredno pred odlazak.

Poslije nove dvogodišnje pauze, Fišer 1970. godine bilježi sjajne nastupe u Buenos Airesu i na međuzonskom turniru u Palma de Majorki (Benke mu je ustupio mjesto), gdje za po 3½ boda iza sebe ostavlja Vladimira Tukmakova, te Gelera i Roberta Hibnera. Radost zbog odličnih 10 poena iz 13 partija na 19. Olimpijadi u Zigenu biva pomućena jer je jedini poraz pretrpio od Borisa Spaskog, aktuelnog svjetskog prvaka.

Čitav Fišerov život bio je usmjeren prema šahovskom Olimpu. Napokon je došlo vrijeme naplate uloženog, ali niko nije mogao da nasluti kakav će nemilosrdan inkasant postati. Do meča sa Spaskim ostale su tri stepenice i Fišer ih je preskočio u nezadrživom naletu. Prvo u Vankuveru uspijeva da zbriše s table sovjetskog velemajstora Marka Tajmanova, ostvarivši nevjerovatnih 6:0, ali ni takav rezultat nije uzburkao duhove iz „gvozdene zavjese“.

Tek kada je istim skorom „sahranio“ i Danca Benta Larsena, po snazi drugog igrača zapadne hemisfere, postalo je jasno da Fišera može da zaustavi samo – Fišer!