Fudbal

ČEFERIN ŠALJE TAJNE SIGNALE Vidiću, da bi postao predsjednik FS Srbije, nedostaje samo jedno

Nemanja Vidić je glavni kandidat da bude predsjednik Fudbalskog saveza Srbije, ukoliko zvanično podnese kandidaturu ili ga predloži neko od regionalnih saveza u sklopu državne "kuće fudbala".

Čeferin i Vidić u razgovoru
FOTO: ISTORIJA EX YU FUDBALA/FACEBOOK/SCREENSHOT

FSS bi novog predsjednika trebalo da dobije do 17. marta, kada aktuelnom rukovodstvu koje, poslije ostavke Slaviše Кokeze, predvodi Nenad Bjeković ističe mandat.

O fudbalskim izborima u Srbiji delegacija Saveza sa Terazija 35 razgovarala je i s Aleksanderom Čeferinom u Beogradu minulog petka.

– Prioritet je da vrlo brzo završimo izborni proces, zakažemo izbornu Skupštinu FSS i da fudbalska Srbija dobije novo rukovodstvo. Krajnje vrijeme je da u toku sljedećeg mjeseca završimo sa izbornim radnjama – rekao je Jovan Šurbatović, generalni sekretar FSS.

Jedini u Kataru bez čelnog čovjeka

Mediji su objavili da će se Nemanja Vidić, nekadašnji reprezentativac, fudbaler Crvene zvezde i Mančester junajteda, kandidovati za predsjednika FSS, ali još ništa nije zvanično. I ranije je Užičanin “već viđen” na čelu srpskog Saveza, međutim do realizacije inauguracije nije došlo jer je pred Svjetsko prvenstvo u Kataru, posljednjeg dana oktobra prošle godine, organizovana izborna sjednica Skupštine na kojoj nije bilo kvoruma! Tako je FSS jedini od svih učesnika na Mundijalu bio bez čelnog čovjeka.

Tada je jedini kandidat za predsjednika FSS bio Nenad Bjeković i gotovo promovisan, ali se dogodio nevjerovatan obrt u vidu bojkota većine skupštinskih delegata, pa nije bilo kvoruma. Već tada su UEFA i FIFA zaprijetile uvođenjem vanrednog stanja i posebnog tijela kao što je 2011. godine u FS BiH bio Komitet za normalizaciju, ukoliko ne budu sprovedeni legalni izbori.

Razgovor s Čeferinom

Na promociji serijala “(Ne)uspjeh prvaka s Mariom Stanićem” u Beogradu Nemanja Vidić je imao srdačan i razgovor pun osmijeha s Aleksandrom Čeferinom. Mnogi su to protumačili kao nedvosmislenu podršku Vidiću od strane slovenačkog advokata na čelu UEFA.

Pročitajte još

Zamoljen od novinara da prokomentariše aktuelni trenutak srpskog fudbala i eventualnu kandidaturu, te razgovor s Čeferinom, Vidić je kratko odgovorio:

– Ne dajem izjave!

Međutim, u junu 2021. godine nekadašnji sjajni defanzivac bio je oštar po pitanju davanja dijagnoze propasti srpskog fudbala.

– Razmišljao sam o Nenadu Bjekoviću. Vladao je u vrijeme mog djeda, mog oca, u moje vrijeme i sad želi u vrijeme moje djece s kadrovima njegovog kova i istim idejama od prije 30 i više godina, koji očigledno ne daju rezultate. Pa kako… Naravno da mi je u interesu boljitak srpskog fudbala. Znao sam gdje je moje mjesto i koja je moja uloga u sistemu dok sam bio igrač. Poštovao sam hijerarhiju i ulogu u tom sistemu. Sada kada sam završio igračku karijeru, ostvaren, u zrelim godinama, imam obavezu da ukažem na greške i probleme koje sam uvidio ranije. Spreman sam da pomognem srpskom fudbalu, pa i da se kandidujem za predsjednika FSS, ali ne vidim da u ovom fudbalskom sistemu mogu da pomognem kao pojedinac – rekao je Vidić.

Predsjednici FS Srbije

Od raspada bivše Jugoslavije 1991. godine Fudbalski savez sa Terazija 35 je tri puta mijenjao imena, baš kao i države (SR Jugoslavija, Srbija i Crna Gora i na kraju Srbija). Od tada je bilo sedam predsjednika, s tim što je Tomislav Karadžić u dva mandata obavljao najveću funkciju.

Niz je počeo legendarni Miljan Miljanić od 1990. do marta 2001, naslijedio ga je aktuelni selektor “Orlova” Dragan Stojković Piksi, koji se zadržao do juna 2005, a onda je do jula 2006. predsjednik bio Tomislav Karadžić. Zvezdan Terzić je došao poslije Toleta i bio do marta 2008, kada se Karadžić vratio i stolovao u narednih osam godina, do maja 2016, u periodu kada je samoproglašeno Kosovo dobilo status člana UEFA i FIFA. Od maja 2016. do marta 2021. predsjednik je bio Slaviša Kokeza, a poslije njega FSS ima dva privremena čelnika, Marka Pantelića od marta do maja 2021. i trenutno Nenada Bjekovića.

Na čelu FSJ prije jugoslovenskog građanskog rata bila su 44 predsjednika, tri mandata je imao Ratomir Dugonjić, a još njih dvojica su imali “duple mandate”.

Njihova imena su sljedeća: 1919. dr Hinko Würth, 1920. dr. Ante Jakovac, 1921. dr Ivo Lipovšćak, 1923. dr Miroslav Petanjek, 1923. dr Veljko Ugrinić, 1924. dr Hinko Würth, 1924. dr Кazimir Кremedić, 1925. dr Ivo Lipovšćak, 1927. Dragan Vučković, 1927. Ljubomir Demarkis, 1927. Vatroslav Кrčelić (v.d), 1928. Ante Pandaković, 1930. Janko Šafarik, 1931. dr Zarija Marković, 1932. Božidar Todorović, 1934. Miodrag Filipović, 1935. dr Ljubomir Radovanović, 1937. dr Mihajlo Andrejević, 1946. Milorad Arsenijević (predsj. Odbora u okviru Fiskulturnog saveza), 1948. Ratomir Dugonjić, 1951. Veljko Zeković, 1952. Dragomir Nikolić, 1953. Ratomir Dugonjić, 1953. Branko Pešić, 1955. Ratomir Dugonjić, 1956. Branko Pešić, 1957. Dušan Đurđić, 1964. Aleksandar Jovančević (v.d. predsj. Privremenog odbora), 1965. Boško Baškot, 1967. Dragoljub Кirčanski, 1971. Luka Bajakić, 1973. Pavle Davkov, 1974. Pero Кorobar, 1976. Tone Florijančič, 1978. Ševćet Mustafa, 1980. Dimo Hanović (v.d), 1980. Milan Brajević, 1981. Tomaš Tomašević, 1982. Draško Popović, 1984. Janko Pejanović, 1986. Slavko Šajber, 1987. Antun Čilić, 1988. Tomislav Filipovski i 1990. Marko Ilešić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu